MOJ ADAME (MIRA ŠUŠA)

Mira Šuša već dugo živi između Beograda i Bazela u Švajcarskoj. Po obrazovanju je doktor prirodnih nauka (biohemije), a po profesiji naučnik i stručnjak za obrazovanje o novim lekovima i gostujući profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Pisala je za Student, Vidike i Danas, Večernje novosti. U pripremi je njena prva zbirka poezije (Moj Adam, izdavač: Граматик, 2021, Danilo Jokanović). Mira Šuša piše i prozu.
BELA TREŠNJA  

Dok ležah na obali 
Noću 
Gledam uvis u mrak  
Talasi me milovaše     
Opraše izglačaše  
Dok ležah     

Dok krvarih na obali tika-tak tika-tak 
Televizor je menjao slike bez tona   
Sneg na rumenim talasima         
Pod kupolom tako tako staklenom   
Dok krvarih 

Isključi televizor i pođi na spavanje  
U bašti bela trešnja ostariće preko noći 
Na obali 

SVATOVI U PODNE  

Iza neprobojnog stakla Ostrvo 
Na njemu stari Grad 
U njemu kameni Trg 
Usijan na suncu 

Na Trgu svatovi  
Ne 
uju se 
Iznad Trga beli golubovi u spiralnom letu 
Sleću na Trg 
Pred mladu bez lika 

Veo leprša na vetru bez šuma 
U filmu bez zvuka 
Samo svetlost je jaka 
Trg nemo ječi u njoj 

Dok crkveno zvono izmišlja podne 

АКСИОНЕСТИ*  

Понављах не схватајући 
Аксионести аксионести 
Хтедох на колена да паднем 
Аксионести аксионести 
Да глас из кавеза пустим 
Аксионести аксионести 
Да ми израсту крила 
Аксионести аксионести 
Да трешњин цвет прогутам  
Аксионести аксионести 
Да девојчицу родим  
Аксионести аксионести 
Да у подземљу срну загрлим  
Аксионести аксионести  
Да гола на ливаду истрчим 
Аксионести аксионести 
Да као пустињак живим  
Аксионести аксионести 
Да горко корење жваћем 
Аксионести аксионести 
Да иконе живопишем 
Аксионести аксионести 
Да се свете воде напијем    
Аксионести аксионести 
Да четири свеће упалим 
Аксионести аксионести 
Да ме земља прими 
Аксионести аксионести 
Да се у темељ уградим** 
Аксионести аксионести 
Да из мене расту жуте лале 
Аксионести аксионести 
Да измислим благост јутра 
Аксионести аксионести 
Да поток кроз мене протече 
Аксионести аксионести 
Да будем и река и ушће 
Аксионести аксионести 
И море и облак и киша и кап 
И кап 
Која на сунцу нестаје  

МОЈ АДАМ  

Знаш 
Из руку израшће ми трава младозелена 
Бићу земља црна топломекана 
Коса ће ми бити подземна 
Уста жуборна 

Пази 
Препознати ме нећеш   
По срцу мом копаћеш    
Мине под пазух постављаћеш  
Од непријатеља побећи ћеш   

Само 
Кад рат ти прође 
Ко ли ће ти рећи 
Где је твоја драга 
Мој Адаме 

AMOR FATI*  

Voleti voleti voleti Sudbinu 
Od Suđenica dosuđenu 
Noći treće po rođenju 
Voleti je bezuslovno dečje 
I ne samo dečje 
Nego je i znati i poznati i prepoznati i saznati
Bez vela na očima 
Bez oštećenja sluha 
Zdravim jezikom 
Osetljivim nosom 
Najnežnijm dodirom je spoznati 
Jasno najoštrije do poslednjeg piksela 
Do atoma elektrona fermiona do bozona 
Baš do bozona Higzovog** 
Božanske čestice 
Koja nas vodi na Veliki Početak 
Do Velike Majke Vasione i do Oca Boga 
Pa Velika Želja svet je začela zar ne 
Ko bi drugi 
Drago dete   
Siroče 
U 
Nama 

*Amor fati je na latinskom ljubav prema sopstvenoj sudbini, ma kakva bila, a smatra se da koncept potiče od stoičara, filozofske škole antičke Grčke, od Epikteta i Marka Aurelija, a u moderno vreme slična ideja nađena je kod Nemca Ničea (Nietzsche) i kod Francuza Kamija (Camus). 

** Higzov bozon (Higgs boson) je elementarna čestica, manifestacija Higzovog polja, poput pojave talasa na površini mora. Fizičari smatraju da Higzovo polje prožima celu vasionu, te da je bilo jednako nuli u vreme nastanka vasione, tzv. Velkog praska, a zatim da je raslo sa hlađenjem vasione. Postojanje Higzovog bozona je potvrđeno 2012. godine eksperimentima u CERN institutu, blizu Ženeve u Švajcarskoj. 

PSALMI NA ARAMEJSKOM* 

Sve se rađa na istoku   
Vjeruju 
Ili ne   
Tamo beše Raj 
Eh  
A još pre Raja 
Vavilon Ur i Niniva  

Ističe   
Na ostrvu    
Što o svetloj niti sa nestale zvezde visi 
A zvezdin sjaj putuje posle njene smrti   

Zvezda 
Kako ti je ime   
Pogađam   
U levoj ili desnoj ruci   
Atome sve ti vra
am  
I Popine** krpice  

Nit 
Pipam  
Konrad*** moreplovac nit u amanet nam ostavi  
Dugačka sve do tamnog srca vodi 
Tamo 
Psalmi pevani na aramejskom     

* Uz čitanje u sebi slušati Oca Serafima, Psalm 53
** Vasko Popa
*** Džozef Konrad (Joseph Conrad) je poljski Britanac rođen u ruskoj carevini i plodni pisac mnogih romana, među kojima je i Srce tame, koji je poslužio kao osnova za scenario i film Apokalipsa sada (Apocalypse now) američkog režisera italijanskog porekla Kopole (F.F. Coppola). Sinbad moreplovac je lik iz čudesne srednjevekovne zbirke priča sa Srednjeg Istoka, pisane na arapskom, Hiljadu i jedna noć. 


Mira Šuša

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišete koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavi se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišete koristeći svoj Facebook nalog. Odjavi se /  Promeni )

Povezivanje sa %s