Mira Šuša već dugo živi između Beograda i Bazela u Švajcarskoj. Po obrazovanju je doktor prirodnih nauka (biohemije), a po profesiji naučnik i stručnjak za obrazovanje o novim lekovima i gostujući profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Pisala je za Student, Vidike i Danas, Večernje novosti. U pripremi je njena prva zbirka poezije (Moj Adam, izdavač: Граматик, 2021, Danilo Jokanović). Mira Šuša piše i prozu.
BELA TREŠNJA
Dok ležah na obali
Noću
Gledam uvis u mrak
Talasi me milovaše
Opraše izglačaše
Dok ležah
Dok krvarih na obali tika-tak tika-tak
Televizor je menjao slike bez tona
Sneg na rumenim talasima
Pod kupolom tako tako staklenom
Dok krvarih
Isključi televizor i pođi na spavanje
U bašti bela trešnja ostariće preko noći
Na obali
SVATOVI U PODNE
Iza neprobojnog stakla Ostrvo
Na njemu stari Grad
U njemu kameni Trg
Usijan na suncu
Na Trgu svatovi
Ne
uju se
Iznad Trga beli golubovi u spiralnom letu
Sleću na Trg
Pred mladu bez lika
Veo leprša na vetru bez šuma
U filmu bez zvuka
Samo svetlost je jaka
Trg nemo ječi u njoj
Dok crkveno zvono izmišlja podne
АКСИОНЕСТИ*
Понављах не схватајући
Аксионести аксионести
Хтедох на колена да паднем
Аксионести аксионести
Да глас из кавеза пустим
Аксионести аксионести
Да ми израсту крила
Аксионести аксионести
Да трешњин цвет прогутам
Аксионести аксионести
Да девојчицу родим
Аксионести аксионести
Да у подземљу срну загрлим
Аксионести аксионести
Да гола на ливаду истрчим
Аксионести аксионести
Да као пустињак живим
Аксионести аксионести
Да горко корење жваћем
Аксионести аксионести
Да иконе живопишем
Аксионести аксионести
Да се свете воде напијем
Аксионести аксионести
Да четири свеће упалим
Аксионести аксионести
Да ме земља прими
Аксионести аксионести
Да се у темељ уградим**
Аксионести аксионести
Да из мене расту жуте лале
Аксионести аксионести
Да измислим благост јутра
Аксионести аксионести
Да поток кроз мене протече
Аксионести аксионести
Да будем и река и ушће
Аксионести аксионести
И море и облак и киша и кап
И кап
Која на сунцу нестаје
МОЈ АДАМ
Знаш
Из руку израшће ми трава младозелена
Бићу земља црна топломекана
Коса ће ми бити подземна
Уста жуборна
Пази
Препознати ме нећеш
По срцу мом копаћеш
Мине под пазух постављаћеш
Од непријатеља побећи ћеш
Само
Кад рат ти прође
Ко ли ће ти рећи
Где је твоја драга
Мој Адаме
AMOR FATI*
Voleti voleti voleti Sudbinu
Od Suđenica dosuđenu
Noći treće po rođenju
Voleti je bezuslovno dečje
I ne samo dečje
Nego je i znati i poznati i prepoznati i saznati
Bez vela na očima
Bez oštećenja sluha
Zdravim jezikom
Osetljivim nosom
Najnežnijm dodirom je spoznati
Jasno najoštrije do poslednjeg piksela
Do atoma elektrona fermiona do bozona
Baš do bozona Higzovog**
Božanske čestice
Koja nas vodi na Veliki Početak
Do Velike Majke Vasione i do Oca Boga
Pa Velika Želja svet je začela zar ne
Ko bi drugi
Drago dete
Siroče
U
Nama
*Amor fati je na latinskom ljubav prema sopstvenoj sudbini, ma kakva bila, a smatra se da koncept potiče od stoičara, filozofske škole antičke Grčke, od Epikteta i Marka Aurelija, a u moderno vreme slična ideja nađena je kod Nemca Ničea (Nietzsche) i kod Francuza Kamija (Camus).
** Higzov bozon (Higgs boson) je elementarna čestica, manifestacija Higzovog polja, poput pojave talasa na površini mora. Fizičari smatraju da Higzovo polje prožima celu vasionu, te da je bilo jednako nuli u vreme nastanka vasione, tzv. Velkog praska, a zatim da je raslo sa hlađenjem vasione. Postojanje Higzovog bozona je potvrđeno 2012. godine eksperimentima u CERN institutu, blizu Ženeve u Švajcarskoj.
PSALMI NA ARAMEJSKOM*
Sve se rađa na istoku
Vjeruju
Ili ne
Tamo beše Raj
Eh
A još pre Raja
Vavilon Ur i Niniva
Ističe
Na ostrvu
Što o svetloj niti sa nestale zvezde visi
A zvezdin sjaj putuje posle njene smrti
Zvezda
Kako ti je ime
Pogađam
U levoj ili desnoj ruci
Atome sve ti vra
am
I Popine** krpice
Nit
Pipam
Konrad*** moreplovac nit u amanet nam ostavi
Dugačka sve do tamnog srca vodi
Tamo
Psalmi pevani na aramejskom
* Uz čitanje u sebi slušati Oca Serafima, Psalm 53
** Vasko Popa
*** Džozef Konrad (Joseph Conrad) je poljski Britanac rođen u ruskoj carevini i plodni pisac mnogih romana, među kojima je i Srce tame, koji je poslužio kao osnova za scenario i film Apokalipsa sada (Apocalypse now) američkog režisera italijanskog porekla Kopole (F.F. Coppola). Sinbad moreplovac je lik iz čudesne srednjevekovne zbirke priča sa Srednjeg Istoka, pisane na arapskom, Hiljadu i jedna noć.